U Bosni i Hercegovini, svaka četvrta žena doživi nasilje u porodici, govore statistike, a jedan od načina pomoći ženama žrtvama nasilja jeste smještanje u sigurnu kuću. Smještaj u sigurnu kuću, sa ili bez djece, žena može zatražiti od policije ili centra za socijalni rad, te direktno od nevladine organizacije koje upravljaju sigurnim kućama.

U našoj zemlji djeluje Sigurna mreža, mreža nevladinih organizacija koje se bave direktnom zaštitom žrtava nasilja u porodici, kroz smještaj u sigurne kuće ali i kroz svaki drugi vid borbe protiv nasilja u porodici: poboljšanju zakonskih legislativa, podizanja svijesti u javnosti o tome zašto je nasilje u porodici važno civilizacijsko pitanje i kakve posljedice ono ima na pojedinca i društvo. Sigurna mreža sarađuje sa gender centrima Federacije BiH i Republike Srpske, kao i državnom Agencijom za ravnopravnost spolova.

U Bosni i Hercegovini djeluje ukupno 9 sigurnih kuća koje žrtvama nasilja pružaju neophodnu medicinsku, socijalno-pravnu, psihološku i drugu pomoć, a nude i dnevne centre za djecu te savjetovališta za muškarce počinioce nasilja u porodici.

Prema entitetskim Zakonima o zaštiti od nasilja u porodici FBiH i RS, žrtva nasilja može ostati u sigurnoj kući do 6 mjeseci, a izuzetno na zahtjev Sigurne kuće uz saglasnost mjerodavnoga organa starateljstva rok se može i produžiti. Zbog navedenog roka i najčešćeg razloga vraćanja, ekonomske ovisnosti, u posljednje vrijeme izuzetno se radi na programima zapošljavanja jer je za žene žrtve porodičnog nasilja ekonomska nezavisnost najkraći put do samostalnosti i samopouzdanja.

SOS telefoni
U BiH djeluju i dva SOS telefona za žrtve nasilja u porodici koji su na raspolaganju 24 sata dnevno.

Federacija BiH - 1265

Republika Srpska - 1264