Romi su najbrojnija od 17 nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini. Popis stanovništa u BiH iz 1991. godine pokazao je da se samo oko 8.000 stanovnika izjasnilo kao Romi. Svi izvještaji s terena pokazivali su da postoji veći broj Roma, uzimajući u obzir i činjenicu da su Romi najbrojnija nacionalna manjina u državi, zbog čega je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH provelo proces evidentiranja Roma i njihovih potreba u 2010. godini, te da su dobiveni podaci uneseni u jedinstvenu bazu podataka. Proces evidentiranja ostao je otvoren za svaku romsku povratničku porodicu ili Rome koji su propustili priliku da se evidentiraju dok je proces trajao. Centri za socijalni rad na lokalnom nivou proveli su proces evidentiranja, zajedno s Romima. Posebna pažnja vodila se o zaštiti ličnih podataka, u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka. Evidentiralo se ukupno oko 17.000 Roma i ako se uzme u obzir i oni koji se nisu evidentirali jer su bili odsutni, procjenjuje se da u BiH ima 30.000 do 40.000 Roma.

Podaci koje je Institucija ombudsmana dobila od Udruženja Roma kroz provedeno istraživanje pokazuje da na teritoriji BiH živi oko 50.000 Roma, od tog broja u FBiH živi oko 35.000 Roma, u RS-u preko 3.000, te u Brčko distriktu oko 2.000 - 2.500 Roma. Ovu informaciju treba posmatrati integralno s drugim dostupnim podacima, jer podaci koje je dobila Institucija ombudsmena ne uključuju informaciju o svim Romima koji žive na području Sarajevskog kantona jer ti podaci nisu dobiveni od svih udruženja do okončanja izrade izvještaja. Prema drugim dostupnim informacijama, najčešće pominjani broj Roma u BiH je oko 65.000 - 70.000 hiljada, ali će podaci dobiveni kroz nedavno okončani popis stanovništva u značajnoj mjeri doprinijeti preciziranju informacije vezano za brojčano stanje Roma koji žive na teritoriji BiH.

Najveći problemi romske populacije u Bosni i Hercegovini su stambeno zbrinjavanje, zdravstvena zaštita, obrazovanje i zapošljavanje.

Obrazovanje

Prema stajalištu Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice iznesenom u Izvještaju o implementaciji decenije uključivanja Roma u BiH od 20. augusta 2013. godine, ključne barijere koje ograničavaju prilike i pristup kvalitetnom obrazovanju Roma su ekstremno siromaštvo, promjene mjesta boravka, neshvatanje važnosti obrazovanja njihove djece, te nedovoljnost finansijskih sredstava na državnom nivou da se realiziraju sve mjere koje su planirane u Akcionom planu u obrazovanju Roma. Naime, na državnom nivou u 2012. godini, kao ni u 2013, nisu izdvojena nikakva finansijska sredstva za podršku u realizaciji nijedne mjere revidiranog Akcionog plana BiH o obrazovnim potrebama Roma. Međutim, nadležna ministarstva obrazovanja izdvajaju budžetska sredstva, ali ona još uvijek nisu dovoljna da podrže upis, pohađanje i završetak škole za svu romsku djecu.

U julu 2010. godine, Vijeće ministara usvojilo je Revidirani akcioni plan BiH o obrazovnim potrebama Roma (RAP) koji sadrži ciljeve i mjere koje je potrebno provesti na teritoriji cijele države. BiH ima 12 nadležnih ministarstava obrazovanja i jedan Odjel u Brčko distriktu, a ni jedna od ovih institucija nije sačinila posebne planove i programe u cilju podrške obrazovanja Roma, nego su fokusirane na implementaciju RAP-a. Rezultat RAP-a je da je u 2011. godini došlo do povećanog upisa romske djece u osnovno, srednje ali i visoko obrazovanje. Evidentan je i znatno manji broj djece koja napuštaju osnovno i srednje obrazovanje U 2012. godini formiran je Odbor za Rome pri Vijeću ministara BiH čija dva predstavnika participiraju u radu monitoring tima. No, iza rada ovog tima i mreže podrške nisu ni na jednom nivou vlasti izdvojena budžetska sredstva, a također nije dobivena ni donatorska pomoć. Početkom 2012. godine MLJPI je u saradnji s relevantnim državnim, entitetskim i kantonalnim ministarstvima i institucijama iz oblasti socijalne zaštite, zdravstva, obrazovanja, policije, pravosuđa, komunikacije, te nevladinog sektora završila aktivnosti na sačinjavanju Metodologije za prikupljanje podataka za izradu prvog izvještaja o socijalno isključenim kategorijama djece u BiH. Kao nastavak aktivnosti, krajem 2011. godine MLJPI je započeo izradu Smjernica za poboljšanje položaja romske djece, a krajem 2012. godine završen je prijedlog ovog dokumenta.

Prema informacijama dobivenim od predstavnika osnovnih škola, u toku održavanja okruglih stolova u Živincama, Tuzli i Bijeljini (općine s najvećim brojem romske populacije) iznesen je problem napuštanja BiH većeg dijela romskih porodica, a samim tim su i njihova djeca napustila škole u BiH. Tako je na prvom polugodištu školske 2012 / 2013 godine jedna trećina romske djece bila neocijenjena zbog odlaska u inostranstvo. Škole se suočavaju s problemom velikog broja neopravdanih izostanaka romske djece s nastave. Zakoni o obrazovanju za ovakve situacije nalažu disciplinske mjere (prebacivanje iz jednog odjeljenja u drugo ili prebacivanje iz jedne škole u drugu), ali su škole tolerantne na ovaj problem kada su u pitanju romska djeca iz razloga što bi im to otežavalo buduće školovanje. S druge strane, zbog velikog broja izostanaka s nastave, romska djeca generalno postižu lošije rezultate u obrazovanju.

Perspektiva udruženja

U pogledu obrazovanja romska udruženja ističu donekle pozitivan pomak u pogledu upisa romske djece u prve razrede osnovne škole i osiguravanju udžbenika, ali je zabrinjavajuće mali broj srednjoškolaca i studenata. Kao osnovne uzroke prosječno niskog stepena obrazovanja Roma, udruženja ističu lošu implementaciju Akcionog plana, loše obrazovne i socijalne politike, siromaštvo i loše ekonomsko-socijalne uvjete, predrasude i diskriminaciju prema Romima, nedovoljna osviještenost i nezainteresiranost Roma za obrazovanje, nedostatak ličnih dokumenata... Odnos organa lokalne samouprave prema obrazovanju Roma, udruženja ocjenjuju kao vrlo loš i imaju podijeljen stav oko toga da li se nad djecom iz romske nacionalne manjine vrši diskriminacija u odnosu na drugu djecu u toku osnovnog obrazovanja. Uglavnom ističu negdje prisutnu praksu lošeg pristupa i manje posvećenosti nastavnog osoblja romskoj djeci, omalovažavanje djece i predrasude, vršnjačko omalovažavanje i ismijavanje, separaciju u odnosu na drugu djecu, te nacionalna netrpeljivost.

Udruženja koja djeluju na području RS-a su stajališta da je odnos organa lokalne samouprave u pogledu obrazovanja Roma zadovoljavajući kad je riječ o nabavci udžbenika i školskog pribora, srednjoškolci u Banjoj Luci dobivaju novčane naknade za nabavku knjiga Medijatori koji pružaju pomoć djeci i roditeljima romske nacionalnosti tokom školovanja su uvedeni u nekoliko općina, i to Živinice, Kakanj, Travnik, Sarajevo, Ilijaš, Vogošća, Mostar, Bijeljina i Zenica. U Visokom udruženje nastoji obavljati ulogu medijatora. Kao rezultat uvođenja medijatora u školu s ulogom pružanja pomoći roditeljima i djeci romske nacionalnosti, u Živinicama se broj upisane djece u osnovnoj školi povećao s 30 na 129. Ocjena je da bi upravo medijatori mogli doprinijeti povećanju broja romske djece koja su upisana u osnovne ili srednje škole. Statistiku u vezi s brojem učenika koji pohađaju školu potrebno je posmatrati u odnosu na ukupan broj romske populacije koja živi na području konkretne općine, jer primjeri općina Živinice i Tuzla, gdje 500 učenika pohađa osnovnu školu na području Živinica i oko 870 učenika na području Tuzle se školuje u osnovnoj i srednjoj školi, su značajni posebno s obzirom na veličinu romske zajednice koja živi na području ove dvije općine gdje je procjena da živi oko 10 000 Roma.

Primijetan je i značajan broj Roma koji studiraju, a u Tuzli se jedan Rom školuje na postdiplomskom studiju.

Situacija u nekim gradovima je sljedeća:

- U Banjoj Luci osnovnu školu pohađa 31 učenik, srednju 15 i 5 se školuje na fakultetu

- U Donjem Vakufu osnovnu školu pohađa 58 učenika, 17 srednju školu i 4 se obrazuju na fakultetu

- U Bijeljini osnovnu školu pohađa 116, a srednju 5 učenika

- U Zenici 70 učenika je u osnovnoj školi, 10 u srednjoj te 3 studenta

- U Bihaću 42 učenika pohađa osnovnu, 5 srednju školu i 3 studenta

- U Gradišci 50 učenika pohađa osnovnu, 30 srednju i 5 studenata

- U Brčko distriktu BiH 220 učenika pohađa osnovnu, 9 srednju i 1 student

- Na nivou Tuzlanskog kantona preko 800 učenika pohađa osnovnu školu, 100 srednju, 5 studenata i 1 postdiplomac

Podaci su preuzeti iz Specijalnog izvještaja o položaju Roma u Bosni i Hercegovini koju je radila Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH uz podršku misije OSCE BiH / Ureda za demokratske institucije i ljudska prava, a u okviru projekta "Najbolje prakse za uključenje Roma" (2013).